Imunolog iz Kiela dobio 2,5 milijuna eura za istraživanje T stanica!

Imunolog iz Kiela dobio 2,5 milijuna eura za istraživanje T stanica!

Danas je najavljen veliki korak u istraživanju imuniteta: imunolog iz Kiela Alexander Scheffold dobit će sredstva od 2,5 milijuna eura od Europskog istraživačkog vijeća (ERC) za svoj pionirski projekt "RespecTreg". Financiranje će biti dostupno sljedećih pet godina i ima potencijal za početak nove ere u liječenju autoimunih bolesti. Navedeni cilj istraživanja je ciljana aktivacija regulatornih T stanica kako bi se spriječile autoimune bolesti poput dijabetesa tipa 1. Ovi inovativni pristupi mogli bi donijeti pravi napredak u terapiji, kako izvješćuje Tixio.

Ali što su točno te regulatorne T stanice i zašto su toliko važne? Ove posebne imunološke stanice čine oko 5-7% CD4+ T stanica u ljudskom tijelu i ključne su za održavanje imunološke tolerancije. Nedostatak ili disfunkcija ovih stanica može rezultirati ozbiljnim imunološkim bolestima, kao što je istaknuto u PMC. Ključ uspješne imunološke regulacije je protein FOXP3, a mutacije u tom području mogu imati ozbiljne posljedice.

Pogled na istraživanje

Scheffoldova studija temelji se na metodi razvijenoj u Kielu pod nazivom ARTE, koja omogućuje preciznu analizu rijetkih vrsta stanica. Prvi rezultati pokazuju da su organi, posebice gušterača, snažno zaštićeni regulatornim T stanicama, što otvara nove perspektive za terapiju bolesti kod kojih imunološki sustav napada vlastito tkivo. Ova bi se otkrića mogla primijeniti i na druge autoimune bolesti.

Istraživanja oko T stanica vruća su tema u medicinskom svijetu. Adoptivna T-stanična terapija posljednjih se godina etablirala kao obećavajuća metoda, posebice u liječenju tumora. Na primjer, CAR T stanice sada su odobrene kao zadnja linija terapije za uznapredovale B-stanične limfome i B-stanične leukemije. Druge genetski modificirane T stanice također pokazuju obećavajuće rezultate u kliničkim studijama, kao što je opisano u Klinikum Heidelberg.

Izazovi i budući izgledi

Proizvodnja i kontrola kvalitete genetski modificiranih Tregova predstavlja značajan izazov, posebice u ranoj fazi kliničkog razvoja. Pacijenti imaju koristi od napretka, ali još uvijek nema specifičnih lijekova koji mogu izravno utjecati na aktivnost Tregsa. Istraživači stoga rade na inovativnim strategijama za daljnje poboljšanje terapeutske upotrebe Tregsa.

Ukratko, uzbudljivo istraživanje Alexandera Schefolda i drugih znanstvenika nije važno samo za liječenje autoimunih bolesti, već bi moglo imati široke implikacije na imunoterapiju raka. Ostaje za vidjeti kakve će rezultate donijeti iduće godine, ali entuzijazam u znanstvenoj zajednici je evidentan.