Crveni alarm: azijski stršljen preplavio Schleswig-Holstein!

Crveni alarm: azijski stršljen preplavio Schleswig-Holstein!

Azijski stršljen nastavlja se širiti Njemačkom i izaziva zabrinutost ne samo među pčelarima već i među ljubiteljima prirode. Ova invazivna vrsta nedavno je uočena u Schleswig-Holsteinu, s izvješćima iz Lübecka i Tielena u okrugu Schleswig-Flensburg. Rainer Borcherding iz BUND-a i Carsten Pusch iz NABU-a daju dragocjene uvide u ponašanje i opasnosti ove vrste, koja je u Europu stigla 2004. transportom robe iz jugoistočne Azije. [Merkur] izvještava da azijski stršljen, znanstveno poznat kaoVespa velutina, manji je od svog europskog rođaka, ima tamnije tijelo i ističe se svojim žutim stopalima.

Širenje azijskog stršljena se ubrzano povećava. Osim u Schleswig-Holsteinu, vrsta se već može promatrati u saveznim pokrajinama kao što su Baden-Württemberg, Saarland, Rhineland-Palatinate, Hesse i Sjeverna Rajna-Vestfalija, sa stotinama viđenja već prijavljenih u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Ovom nesmetanom širenju pridonosi i klimatska kriza. Ovaj stršljen gotovo da i nema prirodnih neprijatelja, a prvenstveno napada pčelinje zajednice, što može nanijeti ozbiljne štete pčelarstvu, ističe [ZDF].

Opasnosti i ponašanje azijskog stršljena

Koliko god azijski stršljen izgledao ugodno, opasnosti njegove prisutnosti ne mogu se podcijeniti. Azijski stršljeni ne samo da hvataju kukce i pauke, već zapravo i pčele. Procjenjuje se da velika gustoća ovih stršljenova može dovesti do ozbiljnih gubitaka u pčelinjim zajednicama, osobito u kasnu jesen kada plijene i do 75 pčela dnevno. [AGES] objašnjava da stršljen u letu čeka pčele koje se vraćaju, što predstavlja značajnu prijetnju pčelarima.

Gnijezdo azijskog stršljena može doseći promjer od 40 do 60 cm i često se u ljetnim mjesecima seli na viša stabla. Razumijevanje njihovog životnog stila presudno je za uspješnu kontrolu: unatoč svojoj veličini, azijski stršljeni nisu agresivni osim ako im se ne približite gnijezdu. Njihov je otrov manje opasan od pčelinjeg, ali može izazvati alergijske reakcije, kao što je slučaj s domaćim stršljenom.

Što učiniti ako postoje viđenja?

Uobičajena pogreška je da se viđenja netočno prijavljuju kao azijski stršljeni; pokazalo se da su mnogi od tih izvještaja domaće vrste. No, radi sigurnosti, gnijezda svakako treba prijaviti nižim tijelima zaštite prirode s fotografijama. Strogo upozoravamo na bilo kakve samopokušaje uklanjanja gnijezda, jer ih treba tretirati stručno. [ZDF] Ujedno se preporuča da se postojeća gnijezda prije stručnog uklanjanja ostave na miru kako ne bi nepotrebno provocirali životinje.

EU je već pokrenuo mjere za borbu protiv azijskog stršljena 2018. Prijeko potreban fokus je na prijetnjama našoj bioraznolikosti. Sve više invazivnih vrsta ugrožava domaću faunu i floru, a azijski stršljen nipošto nije jedini. [ZDF] Izazovi su različiti, ali osim zabrinutosti za pčele, postoje i pozitivni pristupi: pčelari mogu zaštititi svoje košnice rešetkama s malim oka.

Daljnje širenje azijskog stršljena i njegove opasnosti i dalje su tema od velikog interesa: od kontrole i zaštite pčelarstva do utjecaja na naše ekosustave – ovdje se ima o čemu raspravljati. Uočite li azijskog stršljena, mirno ga promatrajte i obavijestite nadležne službe kako bismo zaštitili prirodu i naš okoliš!