Savezni socijalni sud: Dobrovoljni mirovinski doprinosi ne uračunavaju se u osnovnu mirovinu!

Savezni socijalni sud: Dobrovoljni mirovinski doprinosi ne uračunavaju se u osnovnu mirovinu!

U značajnoj odluci,... Savezni socijalni sud (BSG) Početkom lipnja 2025. odbačena je tužba umirovljenika iz Kassela koji se nadao osnovnom dodatku na mirovinu. Čovjek je više od 26 godina uplaćivao dobrovoljne doprinose i 230 mjeseci obveznih doprinosa za zakonsko mirovinsko osiguranje. No, sud je odlučio da se samo obvezni doprinosi računaju u osnovni dodatak na mirovinu, što je za mnoge od pogođenih gorko razočaranje.

Tužitelj je tvrdio da njegove dobrovoljne uplate predstavljaju odgovarajuću mirovinu, no suci su objasnili da postoje značajne razlike između obveznih i dobrovoljnih osiguranika. To nije važno samo za sadašnji slučaj, već bi moglo utjecati i na potraživanja drugih samostalnih poduzetnika koji su također uplaćivali dobrovoljne doprinose. Prema BSG-u, samo razdoblja s obveznim doprinosima, razdoblja odgoja djece, razdoblja skrbi i razdoblja bolovanja relevantna su „osnovna mirovinska razdoblja”; Ovdje se ne priznaju dobrovoljni prilozi.

Pozadina osnovne mirovine

Pogled na širu sliku pokazuje da je osnovna mirovina, koja je uvedena u siječnju 2021., prvenstveno namijenjena osobama s dugotrajnim, ali marginalnim zaposlenjem. Prosječna doplata je 86 eura mjesečno. Oko 1,1 milijun umirovljenika trenutačno ima koristi od ove uredbe, čija je svrha pomoći u izbjegavanju siromaštva u starosti. Da bi ostvarili pravo na dodatak, oboljeli moraju imati najmanje 33 godine osnovne mirovine i niski prosječni prihod od najviše 80 posto prosječne zarade.

Odluka BSG-a potaknula je raspravu o tome je li pošteno da se razdoblja dobrovoljnog plaćanja doprinosa ne računaju u izračun osnovne mirovine. Novac građana jasno daje do znanja da su stotine tisuća ljudi pogođene u sličnim situacijama kao i tužitelj. Ova tužba i odbijanje razdoblja dobrovoljnog uplaćivanja doprinosa mogli bi navesti neke da preispitaju vlastito planiranje mirovine.

Što to znači za buduće umirovljenike?

The Njemačko mirovinsko osiguranje ističe jasno razdvajanje obveznih i dobrovoljnih osiguranika. Dok su neki samozaposleni i radnici obvezno osigurani, oni koji su dobrovoljno osigurani imaju slobodu odrediti pa čak i obustaviti iznos svojih doprinosa. Međutim, ovo isključenje iz dodatka na osnovnu mirovinu moglo bi se smatrati nepovoljnim. Ispostavilo se da dobrovoljnost ne samo da nudi priliku za poboljšanje mirovinskih prava, već sa sobom nosi i potencijalne nedostatke.

Pogođeni oni koji sada nemaju pravo na osnovni mirovinski dodatak još uvijek imaju mogućnost podnijeti zahtjev za osnovno osiguranje. Ali neizvjesnost u vezi s priznavanjem staža dobrovoljnog doprinosa ostaje i jasno je da će ova tema i dalje biti tema rasprave - ne samo među umirovljenicima, već iu političkim raspravama o osiguranju mirovina u Njemačkoj.