Skandal oko lažnog kancelarskog rukovanja: AfD izgubio kontrolu!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Lažna slika rukovanja između kancelara Merza i političara AfD-a Schenka izaziva kontroverze i potrebu za raspravom.

Ein gefälschtes Bild eines Handschlags zwischen Kanzler Merz und AfD-Politiker Schenk sorgt für Kontroversen und Diskussionsbedarf.
Lažna slika rukovanja između kancelara Merza i političara AfD-a Schenka izaziva kontroverze i potrebu za raspravom.

Skandal oko lažnog kancelarskog rukovanja: AfD izgubio kontrolu!

Lažna fotografija na kojoj se vidi navodno rukovanje između kancelara Friedricha Merza i zastupnika AfD-a u državnom parlamentu Gerharda Schenka izazvala je buru u političkoj sferi. Objava na Facebooku Johannesa Marxena, još jednog političara AfD-a, brzo je postala tema rasprave nakon što je razotkrivena kao "najjeftiniji lažnjak". Kao HNA objavljeno, slika zapravo prikazuje Merza u slavljeničkom okruženju s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a iz službenog je posjeta 2024. godine.

Manipulativna objava našla se na meti kritičara jer ne samo da nije ispravno reproducirala originalnu fotografiju, već je Merza prikazivala u zrcalnom odrazu, što je dovelo do neprirodne situacije. Međutim, pozadina s baroknim vratima predsjedničke palače u Kijevu ostala je nepromijenjena. Incident se dogodio u zanimljivom trenutku nakon što je čelnica AfD-a Alice Weidel prethodno Merza nazvala "lažljivim kancelarom" tijekom rasprave u Bundestagu. Objava je na kraju izbrisana nakon oštrih kritika, poput dokmz prijavio.

Politička manipulacija u digitalnom dobu

Incidenti oko lažne slike naglašavaju izazove oblikovanja političkih mišljenja u vremenima digitalne manipulacije. Prema jednoj analizi bpb Postoji sve veći rizik od umjetne inteligencije, koja se često koristi za stvaranje i širenje dezinformacija. U superizbornoj godini kao što je 2024. krhkost povjerenja u medije i institucije postala je posebno jasna. AfD je stvorio golemu digitalnu infrastrukturu koja mu omogućuje vođenje ciljanih kampanja dezinformiranja.

Erozija povjerenja u medije, koje je palo s 48% u 2023. na 47% u 2024., pokazuje u kojoj se mjeri stanovništvo suočava s trenutnim izazovima. Umjetna inteligencija se doživljava kao veliki rizik povezan sa sustavnom manipulacijom društvenih medija. Emocionalne reakcije se namjerno koriste za stvaranje angažmana, a ti mehanizmi pridonose polarizaciji društva. AfD pametno koristi algoritamska sredstva za širenje svojih poruka i mobilizaciju publike.

Ukratko, ovaj incident ne samo da naglašava opasnosti krivotvorenja na internetu, već i važnost kritičkog sagledavanja sadržaja koji se svakodnevno distribuira na društvenim mrežama. U svijetu u kojem je internet postao primarni izvor vijesti, javnost mora ostati na oprezu kako ne bi postala žrtva manipulacije.