Zahtjevi za azil u Njemačkoj: Pad od gotovo 45 posto u prvoj polovici godine

Zahtjevi za azil u Njemačkoj: Pad od gotovo 45 posto u prvoj polovici godine

Vjetar se promijenio u njemačkoj politici azila. Prema posljednjim podacima, broj zahtjeva za azilom u Njemačkoj naglo je pao u prvoj polovici 2025. dnevne vijesti Prvi put je zahtjev za azil podnijelo 61.336 osoba, dok su zaprimljena 11.482 naknadna zahtjeva. U usporedbi s prethodnom godinom, to predstavlja dramatičan pad od 44,9 posto, jer je od siječnja do lipnja 2024. bilo još 132.201 zahtjeva za azil.

Razlozi ovakvog razvoja su različiti. Odlučujuću ulogu igraju strože granične kontrole, mjere balkanskih država i promijenjena situacija u Siriji. Sirija, koja je prije bila glavna zemlja podrijetla tražitelja azila, zabilježila je samo ograničen broj zahtjeva za Afganistan (15.181) s 15.127 zahtjeva. Preokret trenda koji se očituje i u brojkama.

Ukupna slika u Europi

Cijela Europska unija suočava se sa sličnim padom. U prvoj polovici 2025. godine u EU, Norveškoj i Švicarskoj zabilježeno je ukupno 388.299 zahtjeva za azilom, što je pad od 23 posto u odnosu na prethodnu godinu. Popularne odredišne ​​zemlje i dalje su Španjolska i Francuska, koje su na vrhu sa 76.020 i 75.428 zahtjeva za azil. Na trećem mjestu slijedi Njemačka s do sada navedenim aplikacijama, kao na pr Europski parlament sažima.

Glavne zemlje podrijetla u EU su Venezuela s 48.413, Afganistan s 41.127 i Sirija s 23.307 zahtjeva. Njemačka je i dalje omiljena odredišna zemlja za afganistanske i sirijske izbjeglice, dok Španjolska sve više privlači tražitelje azila iz Venezuele. Ova kretanja nisu važna samo za pogođene zemlje, već imaju i utjecaj na cijeli EU i njegovu migracijsku politiku.

Kritika migracijske politike

Ministar unutarnjih poslova Dobrindt sve manje brojke vidi kao uspjeh svoje migracijske politike, ali dobiva i kritike. Čelnica stranke Zelenih Britta Haßelmann izražava zabrinutost da bi politika savezne vlade mogla ugroziti europsku suradnju. U povjerljivom izvješću Agencije EU za azil (EUAA) ističu se i stroge mjere koje, među ostalim, uključuju i oduzimanje statusa zaštite određenim izbjeglicama iz Sirije, posebice kriminalcima i opasnim osobama.

Stvari također postaju uzbudljive u susjednim zemljama. Poljska također planira poduzeti vlastite mjere kao odgovor na njemačke granične kontrole. To pokazuje da pitanje migracija predstavlja ne samo nacionalni, već i europski izazov.

S trenutnim razvojem događaja, pitanje budućeg smjera politike azila u Njemačkoj i Europi ostaje otvoreno. Koliko će se brzo promijeniti uvjeti? A kako će na to reagirati političari? Na ta će se pitanja morati odgovoriti u nadolazećim tjednima i mjesecima.